Skip to main content

TVOJ SIN HUCKLEBERRY FINN - BEKIM SEJRANOVIĆ

"Tvoj sin Huckleberry Finn" je roman koji se odvija na reci, roman o reci i roman o životu koji je kao reka, struja može da te nosi levo ili desno, ali bez obzira na sve nosi te uvek samo napred.

Glavni lik romana, pripovedač, nas uvodi u svoj život, ili barem deo života koji provodi na Savi. On je pisac iz Osla, ali je trenutno u Brčkom i plovi na svojoj brodici. Njegov otac, Matori, je teško bolestan i vratio se iz Australije u Brčko sa željom da se približi sinu i popravi zategnuti odnos koji je postojao između njih tokom celog života. Sa ciljem sa to postigne, Matori kupuje veću brodicu koju želi da obnovi i u tome mu pomažu njegov sin i Crnac, pripovedačev prijatelj i rečni krijumčar. Naizgled jednostavan početak krije roman prepun avantura, baš kao romani Marka Twaina.

Jednog jutra, kada se Matori ne vrati iz ribolova, pripovedač kreće u potragu za njim, sluteći da je konačno došao taj dan koji su očekivali, dan kada Matorog više neće biti. Bežeći od stvarnosti poseže za tabletama i džointom uz pomoć kojih ponovo proživljava situacije iz prošlosti. Priča se kao rečni rukavci deli u dva toka - jedan kojim nam pripovedač ispoveda o njegovom odnosu sa ocem, životu u Norveškoj, drogiranju i drugi koji nas zajedno sa propovedačem (Bosancem), Japancem i Norvežaninom vodi na avanturu od Brčkog nizvodno ka Crnom Moru.

Dok sam čitala imala sam utisak da sam sa nekim starim prijateljem koji mi prepričava svoje doživljaje i dogodovštine od trenutka našeg prethodnog viđanja. Sadašnjost i prošlost se menjaju, priče idu napred-nazad, baš kao plovidba rekom, malo uzvodno, zatim priča sama krene nizvodno, da bi se na trenutke zaustavili na nekom od skrivenih mesta na reci. Teme koje se prepliču su raznolike, od odnosa sa ocem, izgubljenosti u životu i potragu za samim sobom, do hedonizma i korišćenja raznovrsnih supstanci, prijateljstva, ljubavi i raskida. Sve se one poput pritoka reke spajaju kako bi stvorile jedan ovako kompleksan tragikomičan roman.

Mnogi smatraju da je roman autobiografski, mada ovu knjigu nećete pronaći među autobiografijama. Bez obzira da li jeste autobiografski ili čista fikcija, ovaj roman odiše iskrenošću, dajući nama, čitaocima, likove koji se ne stide samih sebe, već koji prihvataju sebe onakvim kakvi jesu i predstavljaju nam se kao takvi. Kao i u brojnim stripovima u kojima su negativci tako dobro prikazani da čak postanu dopadljivi, likovi ovog romana vam se možda neće svideti, niti ćete ih voleti, ali sam sigurna da zbog njih nećete ostati ravnodušni. Veoma nesiguran u sebe, željan avantura i u begu stalnom begu od obaveza, pripovedač nije baš dečko-tip, nekog koga bi devojke rado predstavile svojim roditeljima, ali ne može da vam se ne svidi makar malo. Možete i da ne prihvatite način njegovog bega od stvarnosti, ali će se u vama naći neka doza razumevanja i poželećete da se iste sekunde nekom magijom "stvorite" na Savskoj bubi i krenete u rečnu avanturu sa njim.

Sa dozom ironije i situacijama koje se mogu desiti samo u ovim našim državama, Japancem i Norvežaninom kojima je ponekad tako nemoguće objasniti da su "hleb" i "kruh" isto, ali se mora paziti kada se koja reč upotrebljava, sa psom koji se, zbog vokala koji Japanac ne razume, zove Jarane (a ne Jaran) i putovanjem koji traje toliko dugo da, na kraju, postane važnije putovati, a ne stići do krajnjeg cilja, "Tvoj sin Huckleberry Finn" je priča o bosanskom Huckleberry-ju, samo malo starijem. Bežeći na Savu, ovaj Huckleberry dočarava jedan malo poznat svet - svet ljudi vezanih uz reku, vlasnika brodova, ribara, krijumčara, odbeglih ratnih veterana. Spajajući avanturu sa preispitivanjem  smisla života, Bekim nam je pružio roman o odnosu oca i sina, ljubavi koja je doživela brodolom, odbijanju da se odraste, ali pre svega roman o ljubavi prema reci. 

Hvala na čitanju!

Comments

  1. Sam pisac mi deluje poprilično intrigantno. Još od vremena kad je Vanja na blogu o njemu pisala, znala sam da ga nikako neću promašiti ili beskonačno odgađati. Uskoro će i Sajam knjiga u BG, pa ću videti gde će me reka odneti. Verujem da će mi ove godine na listi biti baš, baš dosta domaćih autora...
    Pozdrav, do čitanja!

    ReplyDelete

Post a Comment

Popular posts from this blog

OSTRVO - MEŠA SELIMOVIĆ

Ovo je priča o starijem bračnom paru koji nakon penzije napuštaju svoj prethodni dom u gradu i sele se na ostrvo. Bore se sa siromaštvom, praznim životom koji im nije puno dao, neispunjenim željama i strahom od smrti. "-Bojiš li se groblja? Suviše je blizu nas. - Bojim se. A ti? - I ja se bojim. - Čega? - Groblja, smrti, starosti, života." Ivan je taj koji se nada da će mu jednog dana biti bolje. Ne može prihvatiti smrt koja se približava, želje koje još nije ostvario i život koji mu je prošao i kojim nije zadovoljan. Želi da ode ali ne zna kuda i na kraju ostaje tu gde jeste čekajući smrt da dođe.  "Otići ću jednom. Kuda? Ma kuda. Kada? Nikada. Čim đavo preciznosti došapne vrlo određena pitanja, maštanje prestaje. Ostaje tuga.  Ostaje život." Priča je tako potresna, tako tužna. Volela bih da mogu "ući" u priču, otići na ostrvo i pružiti starcima ruku i reći im reči utehe. Nije kraj do sam...

OČEVI I OCI - SLOBODAN SELENIĆ

Život jednog čoveka sastoji se, između ostalog, i iz velikog broja trenutaka u kojima mora doneti odluku, napraviti izbor. Tim svojim odlukama on bira u kojem pravcu će teći njegov život i kakva će osoba biti.  Ali šta je sa onim što čovek nije mogao sam izabrati, a ipak nosi u sebi čitavog života i što ga na neki način definiše? Ime, nacionalnost i veroispovest ne biramo sami, to nam je rođenjem dato i zavisi samo od izbora naših roditelja i zemlje u kojoj se rodimo ili iz koje su naši preci. Uprkos saznanju da izbor nismo sami napravili kroz život koračamo osvrćući se kada čujemo da neko izgovori ime koje nam je pri rođenju dato, govorimo jezikom koji najbolje razumeju naši sunarodnici , poštujemo običaje i verujemo onako kako su nas učili odmalena. Šta biva onda kada to što jesmo, od samog rođenja, postane preveliki teret za nas, koža iz koje je nemoguće izaći? Glavna tema Selenićevog romana Očevi i oci jeste pripadanje jednom narodu, njegovoj kulturi i mentalitetu, susret dv...

DOROTEJ - DOBRILO NENADIĆ

Za razliku od ostalih autora koji su nam, ispisujući stranice istorijskih romana, približili periode devetnaestog i dvadesetog veka - doba brojnih istorijskih i političkih promena, društvenog uređenja, naziva država i velikih ratova, Dobrilo Nenadić nas ovim delom vraća malo dalje u prošlost. Smeštajući radnju svog romana u srednjovekovnu Srbiju autor nas udaljava od modernog društva i sadašnjosti, daje nam jednostavniji vremenski i istorijski okvir u koji smešta svoje likove i omogućava nam da se isključivo posvetimo otkrivanju ljudi, njihovih osobina i međuodnosa.  Svojim prvencem Dobrilo Nenadić je u srpsku književnost uneo dašak osveženja, a čitaocima je pružio originalan i upečatljiv roman sa nešto drugačijom pisanom formom. Trinaest likova nam kroz svoje misli  prenose radnju romana koja počinje onog trenutka kada u njihov život uđe četrnaesta osoba po kojoj je ovo delo i dobilo naziv - Dorotej.  Neobičnost pripovedanja se ogleda i u odsustvu dijaloga kojima mi...